"Put od hiljadu milja počinje prvim korakom" - kineska poslovica

Centar za kliničku psihologiju Prana nastao je zbog prepoznavanja sve većih potreba zajednice za dobijanjem psihološke pomoći u različitim životnim situacijama. Pretpostavlja se da će se psihički zdrav pojedinac spontano prilagoditi zahtjevima socijalih uloga koje stiče svojim rastom i razvojem. Za ljude sa teškim psihičkim smetnjama pobrinuće se zdravstveni sistem. No, zahtjevi koje pred pojedince postavlja moderan stil života kod većine ljudi uzrokuju psihičke krize, značajno narušavaju kvalitet života i mogućnost prilagođavanja pojedinca i porodice. Saznanja iz područja kliničke psihologije nude intervencije kojima se olakšava savladavanje kriznih situacija i sprečava pojava psihičkih poremećaja. Velika većina ljudi s psihičkim poremećajima nije prepoznata sve dok poteškoće ne poprime ozbiljnije razmjere. Nalazi Svjetske zdravstvene organizacije govore kako tek jedna od pet osoba s psihičkim smetnjama prima stručnu pomoć.

Da li treba da posjetim psihologa?

Wartegg test crtanja 1

Ovaj projektivni test namijenjen je upotrebi u kliničkom, školskom te organizacijskom okruženju. Edukaciju vode dr. sc. Nataša Jokić-Begić, red.prof. i mr. sc. Andreja Kostelić-Martić, kliničke psihologinje s dugogodišnjih iskustvom u kliničkom radu te u primjeni Wartegg testa, a ujedno i autorice priručnika.

Seksualna edukacija

Seksualno savjetovanje

Edukacija ima za cilj povećati znanje iz područja ljudske seksualnosti te seksualnog zdravlja. Detaljnije, polaznici će nakon edukacije jasnije znati kako prepoznati patološke forme seksualnosti, moći će lakše voditi dijagnostički intervju kao i izraditi konceptualizaciju slučaja.

Neuropsihološka procjena djece i odraslih

Definicija, istorija, osnovne pretpostavke i načela neuropsihološke dijagnostike. Etiologija i klasifikacija organskih oštećenja mozga te posljedični deficiti kognitivnih, izvršnih i emocionalnih funkcija.

Pet znakova da je vrijeme da odete kod psihologa

Depresija je stanje niskog raspoloženja i averzije prema aktivnostima što može dovesti do negativnih efekata na misli, ponašanje, emocije, pogled na svijet te tjelesno stanje osobe. Depresivne osobe se mogu osjećati tužno, anksiozno, prazno, bez nade, zabrinuto, bespomoćno, bezvrijedno, iritabilno, povrijeđeno ili nemirno. Mogu izgubiti interes za aktivnosti koje su im nekada bile ugodne; doživjeti gubitak apetita ili prejedanje; imati poteškoća sa koncentracijom, prisjećanjem detalja ili donošenjem odluka. 

Kontakt

Jelena Đorđić

Specijalista kliničke psihologije

Centar za kliničku psihologiju

“Prana”

Veselina Masleše 1

78000 Banja Luka

Tel: +387 66/994-213

E-mail: jelena.djordjic@ckp.ba